Kako podići nizak pritisak?
Nizak krvni pritisak kod zdravih ljudi obično nije ozbiljan zdravstveni problem. Ipak, kada se pojavi kao posledica srčanih bolesti, može imati fatalne posledice. Nizak krvni pritisak se definiše kada se prilikom merenja dobiju vrednosti od 90/60 mmHg ili niže.
Dok visok krvni pritisak može biti opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, nizak pritisak može izazvati neprijatnosti poput vrtoglavice, umora i nesvestice. Ako se pitate kako da podignete nizak pritisak, odgovor ćete naći u nastavku teksta. U ovom blogu pišemo o korisnim savjetima i načinima koji vam mogu pomoći da se osjećate bolje.
Šta je nizak krvni pritisak?
Najprije, važno je razumijeti šta je nizak krvni pritisak. Krvni pritisak se mjeri u milimetrima žive (mmHg) i sastoji se od dva broja: sistolni pritisak (gornji broj) i dijastolni pritisak (donji broj). Hipotenzija se definiše kao pritisak niži od 90/60 mmHg. Neki ljudi prirodno imaju nizak pritisak i osijećaju se sasvim dobro, dok drugi mogu imati simptome koji zahtevaju neku vrstu intervencije.
Simptomi niskog pritiska:
Malaksalost
Intenzivna pulsirajuća glavobolja
Nesvestica
Zamagljen vid
Loša cirkulacija
Mučnina
Hladna, bleda koža
Brzo, plitko disanje
Preznojavanje
Simptomi niskog pritiska mogu varirati od blagih do teških, a u nekim slučajevima mogu ozbiljno uticati na kvalitet života. Na primjer, vrtoglavica može biti problematična tokom vožnje ili rada sa mašinama, dok umor može smanjiti vašu produktivnost i sposobnost da imate normalan ili planiran tok dana. Kod vrtoglavica i problema sa koncentracijom preporučujemo naš prirodni preparat Brain Support koji uz pomoć prirodnih sastojaka doprinosi boljoj nervnoj funkciji.
Uzroci niskog pritiska
Nizak pritisak može biti uzrokovan raznim faktorima, uključujući:
Dehidracija
Nedovoljno unosa tečnosti može smanjiti volumen krvi, što dovodi do pada pritiska.
Srčani problemi i problemi sa cirkulacijom
Neki srčani poremećaji, poput bradikardije (spor rad srca) ili srčanog udara, mogu dovesti do niskog pritiska. Ako srce slabije pumpa krv kao u slučaju srčane insuficijencije posljedično se može pojaviti hipotenzija. Dobra podrška radu srca je naš preparat Koenzim Q10 sa selenom, i Vitality – namijenjen jačanju srčanog mišića, ali i ostalih mišića u tijelu.
Endokrini poremećaji
Endokrini problemi mogu značajno uticati na krvni pritisak jer hormoni koje luče endokrine žlezde imaju ključnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Na primjer: bolesti štitne žlezde, hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlezde) može dovesti do niskog krvnog pritiska, dok hipertireoza (povećana funkcija štitne žlezde) može uzrokovati visok krvni pritisak.
Bolesti nadbubrežnih žlezda – povećana proizvodnja adrenalina ili kortizola može dovesti do povećanja krvnog pritiska. Na primjer, feohromocitom je tumor nadbubrežne žlezde koji može uzrokovati visok krvni pritisak.
Insulinska rezistencija, zajedno s dijabetesom tipa 2, može doprinijeti razvoju visokog krvnog pritiska zbog uticaja na metabolizam i cirkulaciju.
Promjene u nivou estrogena i progesterona mogu uticati na krvni pritisak kod žena, posebno tokom menstruacije, trudnoće ili menopauze.
Prekomjerno povećanje nivoa hormona rasta može dovesti do povećanja krvnog pritiska uslijed uticaja na metabolizam vode i elektrolita.
Uticaj endokrinih problema na krvni pritisak može biti kompleksan i raznovrstan, što naglašava važnost dijagnostike i liječenja ovih stanja kako bi se održao optimalan krvni pritisak i opšte zdravlje.
Nedostatak hranljivih materija
Nedostatak vitamina B12, folne kiseline ili gvožđa može dovesti do anemije, koja uzrokuje nizak pritisak. Elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma igraju ključnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Nedostatak ovih elektrolita može dovesti do disbalansa i povećanja rizika od visokog krvnog pritiska.
Vitamini poput vitamina D i vitamina B12 takođe mogu imati uticaj na krvni pritisak. Na primjer, nedostatak vitamina D povezan je sa povećanim rizikom od visokog krvnog pritiska.
Nedovoljan unos proteina može uticati na snižavanje krvnog pritiska, posebno u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja.
Loša ishrana koja ne pruža dovoljno esencijalnih hranljivih materija može dovesti do gojaznosti, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema koji mogu uticati na krvni pritisak.
Ukratko, adekvatan unos hranljivih materija kroz raznovrsnu ishranu igra ključnu ulogu u održavanju zdravog krvnog pritiska i cijelokupnog zdravlja.
Lijekovi
Diuretici pomažu u uklanjanju viška tečnosti i soli iz organizma putem urina, što može smanjiti volumen krvi u cirkulaciji i smanjiti krvni pritisak.
Neki od lijekova za srčano zatajenje takođe mogu snižavati krvni pritisak. Oni često dijeluju na jačanje srčane funkcije ili smanjenje opterećenja srca.
Postoje i drugi lijekovi, poput sedativa, antidepresiva ili lijekova za bol, koji mogu imati nuspojavu snižavanja krvnog pritiska kao jedan od njihovih efekata.
Važno je napomenuti da svaki lijek može imati specifične efekte na krvni pritisak i da se njihov uticaj može razlikovati od osobe do osobe. Uvek je važno konsultovati se sa ljekarom ili farmaceutom o mogućim efektima lijekova na krvni pritisak i pratiti njihov uticaj tokom terapije.
Gubitak krvi
Teška povreda ili unutrašnje krvarenje može smanjiti volumen krvi i pritisak.
Kako Podići Nizak Pritisak
Hidratacija je važna
Jedan od najjednostavnijih i najefikasnijih načina da podignete nizak pritisak je da pijete dovoljno tečnosti. Dehidracija može smanjiti volumen krvi, što može dovesti do pada pritiska. Voda je najbolji izbor, ali i specijalne tečnosti koje sadrže elektrolite mogu pomoći.
Kada se osjećate umorno ili malaksalo, popijte čašu vode. Najverovatnije ćete ubrzo primjetiti poboljšanje. Hidriranje ne samo da podiže krvni pritisak, već poboljšava i funkciju svih vaših organa. Pokušajte da pijete najmanje osam čaša vode dnevno i povećajte unos tečnosti tokom toplih dana ili nakon vježbanja.
Šetajte što više
Kretanje ima ključnu ulogu u borbi protiv niskog krvnog pritiska jer podstiče cirkulaciju i doprinosi opštem zdravlju. Preporučuje se redovno šetanje, barem jedan sat dnevno, što može značajno poboljšati tonus mišića i kardiovaskularnu izdržljivost. Uz šetnju, korisno je uključiti aktivnosti poput penjanja stepenicama, što pomaže u jačanju venskog sistema u nogama, smanjujući rizik od otoka i poboljšavajući protok krvi. Takođe, plivanje je odlična opcija jer ne samo da jača mišiće već i efikasno stimuliše krvne sudove zbog otpora vode, što doprinosi stabilizaciji krvnog pritiska. Uključivanje ovih aktivnosti u svakodnevnu rutinu može biti efikasna strategija za održavanje zdravog krvnog pritiska i cjelokupnog fizičkog stanja.
So
So (natrijum) može podići krvni pritisak. Dok se ljudima sa visokim pritiskom savetuje da smanje unos soli, oni sa niskim pritiskom mogu imati koristi od njenog povećanja. Međutim, to treba raditi pažljivo jer previše soli može imati negativne efekte na zdravlje.
Pokušajte dodati malo više soli u svoje obroke ili konzumirati slane grickalice poput krekera. Takođe možete probati slane supe ili sportska pića koja sadrže natrijum. Međutim, budite oprezni da ne pretjerate, jer previše soli može dovesti do drugih zdravstvenih problema.
Mali i česti obroci
Obimni obroci mogu izazvati pad pritiska, naročito nakon jela. Pokušajte da jedete manje obroke češće tokom dana kako biste održali stabilan nivo pritiska.
Razlog zbog kojeg se to dešava je taj što tijelo koristi energiju za varenje hrane, što može uzrokovati smanjenje krvnog pritiska. Pokušajte jesti pet do šest malih obroka dnevno, umjesto tri velika. Takođe, izbjegavajte obroke bogate ugljenim hidratima jer oni mogu izazvati brzi pad pritiska.
Oprezno sa kafom
Kafa podiže budnost i energiju. Međutim, efekat podizanja krvnog pritiska nakon konzumacije kafe može biti kratkotrajan, često se vraćajući na prethodnu nisku vrijednost. Preterana konzumacija kafe može čak dodatno smanjiti krvni pritisak, što nije poželjno za održavanje stabilnog zdravstvenog stanja.
Kako biste izbjegli ove oscilacije u pritisku, razmotrite zamjenu poput napitka od cikorije. Cikorija je biljka koja se često koristi kao zamjena za kafu jer ne sadrži kofein, ali ipak može pružiti blagi energetski podsticaj i poboljšati budnost. Osim toga, cikorija ima svoje zdravstvene benefite, uključujući podršku varenju i funkciji jetre, čineći je dobrim izborom za svakodnevnu konzumaciju u cilju održavanja ravnoteže zdravlja.
Polako mijenjajte položaj tijela
Naglo ustajanje može izazvati vrtoglavicu i pad pritiska. Kada se budite iz kreveta ili ustajete sa stolice, radite to polako. Pre nego što ustanete, sjedite na ivicu kreveta nekoliko minuta.
Ortoestatska hipotenzija je stanje koje se dešava kada naglo ustanete, a krvni pritisak naglo padne. Da biste to izbjegli, prvo sjedite na ivicu kreveta, a zatim polako ustanite. Takođe, kada stojite duže vreme, povremeno pomjerajte noge kako biste podstakli cirkulaciju.
Uravnotežena Ishrana
Nedostatak određenih hranljivih materija može doprinijeti niskom pritisku. Pobrinite se da vaša ishrana uključuje dovoljno vitamina B12, folne kiseline, gvožđa i drugih važnih hranljivih materija.
Vitamin B12 i folna kiselina su ključni za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, a njihov nedostatak može dovesti do anemije i niskog pritiska. Gvožđe je takođe važno jer pomaže u transportu kiseonika kroz krv. Uključite namjernice bogate ovim hranljivim materijama u svoju ishranu, kao što su crveno meso, jaja, mliječni proizvodi, lisnato povrće i mahunarke.
Zanimljivost: Hipotenzija kod astronauta
Da li ste znali da astronauti često pate od hipotenzije po povratku na Zemlju? Bez gravitacije u svemiru, krv se ravnomernije raspoređuje po tijelu. Kada se vrate na Zemlju, gde gravitacija vuče krv ka nogama, mnogi astronauti doživljavaju pad pritiska i vrtoglavicu. Zato je važno da treniraju i prilagođavaju se prije povratka na Zemlju.
Astronauti provode sate u vježbanju kako bi održali snagu mišića i funkciju kardiovaskularnog sistema. Ove vježbe im pomažu da se lakše prilagode povratku na Zemlju i da izbjegnu probleme sa niskim krvnim pritisko.